Zanima vas kako se računa otpremnina, te da li se ostvaruje pravo na otpremninu kod sporazumnog otkaza (raskida) ugovora. Kako izgleda izračunavanje otpremnine i imate li pravo na nju saznajte u nastavku.
Zanima vas kako se računa otpremnina, te da li se ostvaruje pravo na otpremninu kod sporazumnog otkaza (raskida) ugovora. Kako izgleda izračunavanje otpremnine i imate li pravo na nju saznajte u nastavku.
Nakon što poslodavac utvrdi da prema Zakonu o radu ima obavezu isplate otpremnine za radnika s kojim prekida ugovor o radu pristupa se obračunu otpremnine.
Prilikom izračuna otpremnine, ista se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Ako posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu radnika nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Minimalna zakonski propisana otpremnina računa se na osnovu prosječne isplaćene plaće (bruto) u periodu od tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu. Nakon što se odredi prosječna isplaćena plaća određuje se 1/3, odnosno osnovica za obračun otpremnine. Osnovica se zatim množi sa brojem godina neprekinutog rada kod poslodavca. Iznos otpremnine za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu je neoporeziv do iznosa 6400 kuna za svaku godinu rada kod poslodavca. Dok iznos otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti je neoporeziv do iznosa od 8000 kuna, za svaku godinu rada kod poslodavca. Što se tiče sporazumnog raskida ugovora o radu radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu.